O Bedekovčini / Stanovništvo

Stanovništvo

Podaci prema popisu  iz 2011. godine

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, na području Općine Bedekovčina živi 8041 stanovnik, koji čine 2451 kućanstava. Stanovništvo Bedekovčine predstavlja 6,05% stanovništva Krapinsko-zagorske županije koje čini 132892 stanovnika. Prema broju stanovnika na području Županije veći su samo gradovi Krapina i Zabok. Današnji je broj stanovnika Općine Bedekovčina najmanji u proteklih pedesetak godina. Depopulacija ovog prostora je u prvom redu posljedica migracije aktivnog stanovništva iz ruralnih dijelova općine prema atraktivnijim područjima, prije svega gradovima, vezane uz procese industrijalizacije i deagrarizacije u proteklom razdoblju. Pri tome se dio stanovništva iz rubnih dijelova doselio u Bedekovčinu, jedino jače urbanizirano naselje na području općine. U posljednjih je pola stoljeća nekoliko naselja demografski stagniralo, dok ih je većina nazadovala. Uzrok pada broja stanovnika Općine Bedekovčina u posljednjem desetljeću djelomično se nalazi i u prirodnom prirastu, koji je u tom razdoblju uglavnom bio negativan.

Raspodjela stanovništva 2011. godine pokazuje da je više od polovine stanovništva općine smješteno u dva naselja: Bedekovčini i Poznanovcu.

 

Podaci iz popisa prethodnih godina

Iz popisa 2001. godine udio poljoprivrednog stanovništva na području Općine Bedekovčina je vrlo nizak. Tada je ukupno poljoprivredno stanovništvo iznosilo je 149 ili 1,76% ukupnog stanovništva. U posljednjih deset godina znatno je smanjen broj poljoprivrednog stanovništva (prema popisu iz 1991. godine ukupno poljoprivredno stanovništvo iznosilo je 519, odnosno 5,92% ukupnog stanovništva općine). Međutim, može se reći da poljoprivredna djelatnost ipak ima veći značaj za ovo područje nego što to pokazuje udio poljoprivrednog stanovništva. Prema popisu stanovništva 2001. godine preko 80% kućanstava posjedovalo je poljoprivredno gospodarstvo, što ukazuje na činjenicu da se dio stanovništva općine bavi poljoprivredom uz osnovno zaposlenje.

Prema broju zaposlenih iz 2001. godine najznačajnija gospodarska djelatnost Općine Bedekovčina je prerađivačka industrija (sa gotovo 40% ukupnog zaposlenog stanovništva). Zaposlenost stanovništva općine dobrim dijelom je ostvarena i izvan njenih granica. Od ukupno oko 2948 zaposlenih u Općini Bedekovčina, čak 1305, ili nešto manje od polovine putuje na radno mjesto u susjedne gradove, općine, pa čak i županije (prije svega Zagrebačku županiju i Grad Zagreb). Prema školskoj spremi i pismenosti za stanovništvo iznad 15 godina (prema popisu 2001. godine) situacija je bila slijedeća: 1,67% bez školske spreme, 4,48% sa završenih 1-3 razreda osnovne škole, 20,76% sa završenih 4-7 razreda osnovne škole, 26,71% sa završenom osnovnom školom, 40,73% sa srednjom školom te 5,66% sa višim i visokim obrazovanjem. Iz grafičkog prikaza obrazovne strukture po dobnim skupinama uočljivo je da postupno raste udio srednjeobrazovanog stanovništva. Kod dobne skupine od 20 do 24 godine taj udio je najveći i iznosi 78,11%.

Razina obrazovanosti na području općine u posljednjih deset godina nešto je porasla, što se vidi i iz udjela stanovništva sa osnovnim i nižim obrazovanjem koji danas iznosi 53,61% (prema 67,47% iz 1991. godine). Može se reći da je stanje u tom pogledu zadovoljavajuće te da neće predstavljati ograničavajući faktor u budućem razvoju općine. Udio stanovništva od 0 do 19 godina iznosi 24,95%, stanovništva od 20 do 59 godina 55,00%, a stanovništva iznad 60 godina 20,05%. Na temelju ovih podataka može se konstatirati da je stanovništvo Općine Bedekovčina duboko zašlo u proces starenja. Indeksi starosti po naseljima iz gornje tablice, kao i grafikon dobne strukture pokazuju da nešto povoljniji omjer mladog i starog stanovništva imaju naselja Bedekovčina i Martinec Orehovički te da je stanovništvo Orehovice izrazito staro. U posljednjih pedesetak godina broj stanovnika Općine Bedekovčina je smanjen za nešto manje od 10%. S druge strane, broj kućanstava je u promatranom razdoblju doživio značajan porast, što je u rezultiralo padom “obiteljskog faktora”, odnosno broja članova po kućanstvu koji danas iznosi 3,41 prema 5,27 iz 1948. godine. Pri tome je znatno porastao broj samačkih i staračkih kućanstava. Bitan utjecaj na ukupnu demografsku sliku općine imat će i udio samačkih kućanstava, koji je ovdje relativno visok jer općinski prosjek iznosi 16,37%. Većina ovih kućanstava su staračka. Slijedeći grafikon pokazuje da je posebno teška situacija u naseljima Orehovica i Belovar Zlatarski, sa više od četvrtine samačkih kućanstava.

Zaključno se može konstatirati da je Općina Bedekovčina u cjelini područje sa negativnim trendovima u demografskom razvoju. Međutim, unatoč tome, demografska situacija općine je znatno povoljnija nego u većem dijelu županijskog i državnog prostora te se može zaključiti da ista neće predstavljati značajan ograničavajući faktor u planiranom razvoju.