Poštovani pjesnici, pisci, sudionici 51. natječaja „SUSRET RIJEČI BEDEKOVČINA 2020”, iznimna nam je čast i posebno veselje što smo uspjeli i u godini punoj otegotnih okolnosti, izazova i prepreka dobiti veliki broj Vaših radova i tako ponovno 51. put potvrditi važnost i snagu umjetnosti, pisane riječi, pjesništva i književnosti.
Iako je natječaj bio online, bez uobičajenog sadržaja – našeg tradicionalnog recitala, druženja i sa simboličnim priznanjima, svi koji ste i inače sudjelovali, ovdje ste, dio nečega što traje pola stoljeća i čini hrvatsku kulturnu baštinu i književnu tradiciju.
Još jednom Vam od srca hvala!
Općina Bedekovčina
Povjerenstvo za kulturu Općine Bedekovčina.
Tročlano povjerenstvo u sastavu:
Ivan Herceg (predsjednik), pjesnik, prozaik i urednik, prof. hrvatskog jezika i književnosti
Marko Gregur, pjesnik, prozaik i urednik
Vesna Košutić, prof. hrvatskog jezika i južnoslavesnkih filologija
odlučilo je posebno istaknuti iznimno uspješne autore i njihove radove po kategorijama koje slijede.
Za sastavak na temu „Novo normalno“ u kategorijama;
OSNOVNA ŠKOLA:
- Ivano Štahan, Zlatar : Pismo Luciji
- Mihaela Puljek, Bedekovčina : Novo normalno
- Magdalena Bašak, Lobor : NOVO NORMALNO
SREDNJA ŠKOLA:
- Laura Završki, Mače: Nova kruna svijeta koju nitko nije birao
Za najbolji prozni/poetski rad u kategoriji;
ODRASLI:
- Dražen Bos, Zagreb: Grabacijanška (poezija)
- Vinko Pavić, Zagreb: Pjesnikova korablja (poezija)
- Đurđa Vukelić Rožić, Ivanić-Grad: Ifkica, lepa moja tratinčica(proza)
Kako bismo obradovali posebno uspješne autore,priznanja će im biti uručena poštom.
Čestitamo im od srca i zahvaljujemo svima ostalima na sudjelovanju!
Svi autori čiji su radovi izabrani za zbirku bit će objavljeni na WEB stranici Općine Bedekovčina, na Facebook stranicama Općine Bedekovčina i Općinske knjižnice Bedekovčina.
Zbirka u PDF formatu bit će objavljena na WEB stranici Općine Bedekovčina, na Facebook stranicama Općine Bedekovčina i Općinske knjižnice Bedekovčina.
I za kraj, pobliže upoznajte naše cijenjeno Povjerenstvo;
Ivan Herceg, predsjednik povjerenstva. Pjesnik, prozaik i urednik, rođen je 1970. u Krapini. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je hrvatski jezik i književnost i južnoslavenske filologije. Živi u Zagrebu i radi kao redaktor u Jutarnjem listu.
Izvršni je urednik u časopisu Poezija, urednik u Biblioteci Poezije i suorganizator festivala Stih u regiji (SUR). Uvršten je u preglede, panorame i antologije suvremenoga hrvatskog pjesništva.
Pjesme su mu prevođene na poljski, mađarski, makedonski, slovenski, bugarski, rumunjski, španjolski, kineski i engleski jezik.
Sudjelovao je, među ostalim, na sljedećim pjesničkim festivalima: Trnovski terceti, Ljubljana, 2008., Poetry International, Rotterdam, 2009., Waves of poetry, Varšava, 2009., Curtea de Arges poetry nights, Bukurešt i Curtea de Arges, 2011., Beijing Poetry Festival, Peking, 2011., Chapbook Festival, New York, 2012., i Maintenant Croatia, London, 2012.
Objavio:
-Naša druga imena (poezija, Zagreb, 1994.), nagrada “Goran” za mlade pjesnike
-Noć na asfaltu (poezija, Karlovac, 1996.), nagrada “Zdravko Pucak”
-Snimke zemaljskih uzdaha (poezija, Zagreb, 1997.)
-Anđeli u koroti (poezija, Zagreb, 2004.)
-Nepravilnosti (poezija, Zagreb, 2007.)
-Koliko naju bo ostalo (izabrane pjesme, Ljubljana, 2009.)
-Snimke zemaljskih uzdaha (poezija, www.elektronickeknjige.com, Zagreb, 2010.)
-Anđeli u koroti (poezija, www.elektronickeknjige.com, Zagreb, 2011.)
-Naša druga imena (poezija, www.elektronickeknjige.com, Zagreb, 2013.)
-Goli (kratke priče, Zagreb, 2011.).
-Kad će doći Babilon? (poezija, Zagreb, 2013.)
– Warsaw, Warsaw (izabrane pjesme, na poljski prevela Natalia Wyszogrodzka-Liberadzka, Gdanjsk, 2014.)
– Nepravilnosti (pjesme, na bugarski prevela Ljudmila Mindova, Sofija, 2014.)
Marko Gregur (Koprivnica, 1982.) završio je stručni studij poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, preddiplomski studij odnosa s javnošću i medija na Visokoj školi za odnose s javnošću i studij medija Kairos (VERN) te specijalistički diplomski studij međunarodnih odnosa i diplomacije na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld. Piše poeziju i prozu, koju je objavljivao u mnogim domaćim časopisima i novinama, kao i u časopisima u desetak stranih zemalja (SAD, Austrija, Crna Gora, Srbija, Rusija, Bugarska, Španjolska, Slovenija, Kanada…). Dobitnik je više nagrada među kojima su: nagrada „Ivan vitez Trnski“, „Ulaznica“ te nagrada „Prozak“ za najbolji prozni rukopis autora do 35 godina starosti. Objavio je zbirku poezije Lirska grafomanija (Naklada Ceres, 2011.) te zbirke priča Peglica u prosincu (DHK, 2012.) i Divan dan za Drinkopoly (Algoritam, 2014.) , roman Kak je zgorel presvetli Trombetasicz koji je uvršten među 12 finalista nagrade “Fric”, dobio nagradu “Katarina Patačić” za najbolju knjigu na kajkavskom dijalektu i preveden na slovenski, roman Mogla bi se zvati Leda(HENA COM 2018) i roman Vošicki (HENA COM 2020)
Uvršten je u antologiju mladih hrvatskih prozaika Bez vrata, bez kucanja (Sandorf, 2012.). Pokretač je festivala „Alpe Jadran Festival mladih pisaca“, član je i predsjednik odbora međunarodnoga festivala književnosti „Galovićeva jesen“, voditelj književne tribine „Libarenje“, jedan od pokretača i glavni urednik časopisa Artikulacije.
Vesna Košutić (Požega, 1968.). 1993. diplomirala je kroatistiku i južnoslavenske filologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Već više od dvadeset i sedam godina radi kao profesorica hrvatskoga jezika i književnosti u Osnovnoj školi Bedekovčina u Bedekovčini odgajajući i obrazujući mnoge generacije mladih ljudi, nastojeći im prenijeti svoju ljubav prema hrvatskome jeziku i književnosti kao njezinu najljepšem obliku, nastojeći ih poticati na kreativnost u literarnom i dramskom stvaralaštvu. Uvijek izrazito inzistira na jeziku i to svi njezini učenici znaju! Sa svojim je učenicima sudjelovala na brojnim natjecanjima (iz hrvatskoga jezika, LIDRANO, Mala nagrada Gjalski…), te članica povjerenstva na Susretu riječi. Povremeno radi i kao lektorica (časopis Spectrum Bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, Bedekovčanski glasnik…) te je urednica i lektorica monografije 170 godina Osnovne škole Bedekovčina. Za sebe kaže: „Ja sam samo obična profa koja prije svega i iznad svega voli svoj posao i uživa u njemu kao i u knjigama koje su mi još kao djetetu otvorile pregršt novih svjetova i ostale moja vječna velika ljubav!“
