Concept de l’écriture et de la littérature avec un crayon duquel s’échappe les lettres de l’alphabet symbole de l’inspiration.

Poštovani pjesnici, pisci, sudionici 51. natječaja „SUSRET RIJEČI BEDEKOVČINA 2020”, iznimna nam je čast i posebno veselje što smo uspjeli i u godini punoj otegotnih okolnosti, izazova i prepreka dobiti veliki broj Vaših radova i tako ponovno 51. put  potvrditi važnost i snagu umjetnosti, pisane riječi, pjesništva i književnosti.

Iako je natječaj bio online, bez uobičajenog sadržaja – našeg tradicionalnog recitala, druženja i  sa simboličnim priznanjima, svi koji ste i inače sudjelovali, ovdje ste, dio nečega što traje pola stoljeća i čini hrvatsku kulturnu baštinu i književnu tradiciju.

Još jednom Vam od srca  hvala!

Općina Bedekovčina

Povjerenstvo za kulturu Općine Bedekovčina.

Tročlano povjerenstvo u sastavu:

Ivan Herceg (predsjednik), pjesnik, prozaik i urednik, prof. hrvatskog jezika i književnosti

Marko Gregur, pjesnik, prozaik i urednik

Vesna Košutić, prof. hrvatskog jezika i južnoslavesnkih filologija

odlučilo je posebno istaknuti  iznimno uspješne  autore i njihove radove  po kategorijama koje slijede.

Za sastavak na temu „Novo normalno“ u kategorijama;

OSNOVNA ŠKOLA:

  1. Ivano Štahan, Zlatar : Pismo Luciji
  2. Mihaela Puljek, Bedekovčina : Novo normalno
  3. Magdalena Bašak, Lobor : NOVO NORMALNO

SREDNJA ŠKOLA: 

  1. Laura Završki, Mače: Nova kruna svijeta koju nitko nije birao

Za najbolji prozni/poetski rad u kategoriji;

ODRASLI:

  1. Dražen Bos, Zagreb: Grabacijanška (poezija)
  2. Vinko Pavić, Zagreb: Pjesnikova korablja (poezija)
  3. Đurđa Vukelić Rožić, Ivanić-Grad: Ifkica, lepa moja tratinčica(proza)

Kako bismo obradovali posebno uspješne autore,priznanja će im biti uručena poštom.

Čestitamo im od srca i zahvaljujemo svima ostalima na sudjelovanju!

Svi autori čiji su radovi izabrani za zbirku bit će objavljeni na WEB stranici Općine Bedekovčina,  na Facebook stranicama Općine Bedekovčina i Općinske knjižnice Bedekovčina.

Zbirka u PDF formatu bit će objavljena na WEB stranici Općine Bedekovčina,  na Facebook stranicama Općine Bedekovčina i Općinske knjižnice Bedekovčina.

I za kraj, pobliže upoznajte naše cijenjeno Povjerenstvo;

Ivan Herceg, predsjednik povjerenstva. Pjesnik, prozaik i urednik, rođen je 1970. u Krapini. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je hrvatski jezik i književnost i južnoslavenske filologije. Živi u Zagrebu i radi kao redaktor u Jutarnjem listu.
Izvršni je urednik u časopisu Poezija, urednik u Biblioteci Poezije i suorganizator festivala Stih u regiji (SUR). Uvršten je u preglede, panorame i antologije suvremenoga hrvatskog pjesništva.
Pjesme su mu prevođene na poljski, mađarski, makedonski, slovenski, bugarski, rumunjski, španjolski, kineski i engleski jezik.
Sudjelovao je, među ostalim, na sljedećim pjesničkim festivalima: Trnovski terceti, Ljubljana, 2008., Poetry International, Rotterdam, 2009., Waves of poetry, Varšava, 2009., Curtea de Arges poetry nights, Bukurešt i Curtea de Arges, 2011., Beijing Poetry Festival, Peking, 2011., Chapbook Festival, New York, 2012., i Maintenant Croatia, London, 2012.

Objavio:

-Naša druga imena (poezija, Zagreb, 1994.), nagrada “Goran” za mlade pjesnike
-Noć na asfaltu (poezija, Karlovac, 1996.), nagrada “Zdravko Pucak”
-Snimke zemaljskih uzdaha (poezija, Zagreb, 1997.)
-Anđeli u koroti (poezija, Zagreb, 2004.)
-Nepravilnosti (poezija, Zagreb, 2007.)
-Koliko naju bo ostalo (izabrane pjesme, Ljubljana, 2009.)
-Snimke zemaljskih uzdaha  (poezija, www.elektronickeknjige.com, Zagreb, 2010.)
-Anđeli u koroti (poezija, www.elektronickeknjige.com, Zagreb, 2011.)
-Naša druga imena (poezija, www.elektronickeknjige.com, Zagreb, 2013.)
-Goli (kratke priče, Zagreb, 2011.).
-Kad će doći Babilon? (poezija, Zagreb, 2013.)
– Warsaw, Warsaw (izabrane pjesme, na poljski prevela Natalia Wyszogrodzka-Liberadzka, Gdanjsk, 2014.)
– Nepravilnosti (pjesme, na bugarski prevela Ljudmila Mindova, Sofija, 2014.)

Marko Gregur (Koprivnica, 1982.) završio je stručni studij poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, preddiplomski studij odnosa s javnošću i medija na Visokoj školi za odnose s javnošću i studij medija Kairos (VERN) te specijalistički diplomski studij međunarodnih odnosa i diplomacije na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld. Piše poeziju i prozu, koju je objavljivao u mnogim domaćim časopisima i novinama, kao i u časopisima u desetak stranih zemalja (SAD, Austrija, Crna Gora, Srbija, Rusija, Bugarska, Španjolska, Slovenija, Kanada…). Dobitnik je više nagrada među kojima su: nagrada „Ivan vitez Trnski“, „Ulaznica“ te nagrada „Prozak“ za najbolji prozni rukopis autora do 35 godina starosti. Objavio je zbirku poezije Lirska grafomanija (Naklada Ceres, 2011.) te zbirke priča Peglica u prosincu (DHK, 2012.) i Divan dan za Drinkopoly (Algoritam, 2014.) ,  roman Kak je zgorel presvetli Trombetasicz koji je uvršten među 12 finalista nagrade “Fric”, dobio nagradu  “Katarina Patačić” za najbolju knjigu na kajkavskom dijalektu i preveden na slovenski, roman Mogla bi se zvati Leda(HENA COM 2018) i  roman Vošicki (HENA COM 2020)

Uvršten je u antologiju mladih hrvatskih prozaika Bez vrata, bez kucanja (Sandorf, 2012.). Pokretač je festivala „Alpe Jadran Festival mladih pisaca“, član je i predsjednik odbora međunarodnoga festivala književnosti „Galovićeva jesen“, voditelj književne tribine „Libarenje“, jedan od pokretača i glavni urednik časopisa Artikulacije.

Vesna Košutić (Požega, 1968.). 1993. diplomirala je kroatistiku i južnoslavenske filologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Već  više od dvadeset i sedam godina radi kao profesorica hrvatskoga jezika i književnosti u Osnovnoj školi Bedekovčina u Bedekovčini odgajajući i obrazujući mnoge generacije mladih ljudi, nastojeći im prenijeti svoju ljubav prema hrvatskome jeziku i književnosti kao njezinu najljepšem obliku, nastojeći ih poticati na kreativnost u literarnom i dramskom stvaralaštvu. Uvijek izrazito inzistira na jeziku i to svi njezini učenici znaju! Sa svojim je učenicima sudjelovala na brojnim natjecanjima (iz hrvatskoga jezika, LIDRANO, Mala nagrada Gjalski…), te članica povjerenstva na Susretu riječi. Povremeno radi i kao lektorica (časopis Spectrum Bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, Bedekovčanski glasnik…) te je urednica i lektorica monografije 170 godina Osnovne škole Bedekovčina. Za sebe kaže: „Ja sam samo obična profa koja prije svega i iznad svega voli svoj posao i uživa u njemu kao i u knjigama koje su mi još kao djetetu otvorile pregršt novih svjetova i ostale moja vječna velika ljubav!“